Zagrebački holding

SAŽETAK PROGRAMA U NOĆI MUZEJA

Zagrebački holding u 2016. godini bilježi prvih 10 godina postojanja, no s obzirom na povijest djelatnosti naših podružnica, ovisnih društava i ljekarničke ustanove daleko smo stariji. Među najstarijim našim djelatnostima je ljekarnička, najstarija ljekarna u Zagrebu spominje se još 1355. godine i do danas nije prestala s radom.

Tijekom nekoliko stoljeća djelovanja sačuvali smo brojne uspomene iz života našega grada, koje ćemo u Noći muzeja po prvi puta predstaviti javnosti u paviljonima 7 i 7A Zagrebačkog velesajma.

Uz Gradsku ljekarnu Zagreb, slijednicu slavne tradicije zagrebačkog ljekarništva bit će tu i naši stogodišnjaci Gradska plinara Zagreb utemeljena 1862. godine, zatim Gradska groblja utemeljena 1876. godine, Vodoopskrba utemeljena 1878. i odvodnja utemeljena 1892. godine, Zagrebački električni tramvaj utemeljen 1891, Zrinjevac utemeljen 1893. godine te Zagrebački velesajam utemeljen 1909. godine.

Predstavit će se i Tržnice Zagreb čija se godinu osnutka veže uz 1928. godinu, kada je započela gradnja najstarije zagrebačke tržnice, Dolac, no tradicija sajmovanja u Zagrebu započela je još u 13. stoljeću. Tu je i hotel Tomislavov dom, koji danas djeluje u sklopu podružnice Vladimir Nazor. Kao godina utemeljenja bilježi se 1937. kada je sagrađen novi Tomislavov dom po nacrtima arhitekta Stjepana Planića, no tradicija mu seže još u 1877. godinu.  Svoju tradiciju predstavit će i Čistoća koja je kao komunalna tvrtka osnovana 1947. godine, no odredbe iz  najstarijeg i do danas sačuvanog gradskog propisa vezane uz brigu o urednosti i čistoći gradskih ulica potječu još iz 1425. godine.

Bit će  tu i Zagrebačke ceste koje su započele s djelovanjem 1947. godine kao poduzeće Cestogradnja, zatim Robni terminali Zagreb osnovani 1953. godine pod nazivom “Skladišta”, Autobusni kolodvor Zagreb koji je započeo s djelovanjem 1961. godine na prostoru današnjeg Langova trga, Zagrebparking osnovan 1965. godine pod nazivom “Centar”, Nakladnička kuća AGM utemeljena 1967. kao Centar za kulturnu djelatnost.

Svoje djelatnosti i postignuća također će predstaviti i naše “mlađe” podružnice i ovisna društva. Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo utemeljeno je 1990. godine, ZGOS utemeljen 1998., Zagrebplakat utemeljen 2006., iste godine kada je utemeljen i Zagrebački holding. Od 2006. godine djeluju podružnice Upravljanje projektima i Zagrebački digitalni grad, a 2008. su osnovani Arena Zagreb i Zagrebačka plinara Zagreb – Opskrba d.o.o.

Dođite na Zagrebački velesajam i prošećite Zagrebom kakav je negdar bil!

Uz izložbe fotografija iz različitih razdoblja života našeg grada te starih plakata, koji su također svjedoci vremena, na jednome mjestu moći će se razgledati brojni stari rukopisi i dokumenti, kao što je Statut občeg skupnog groblja iz 1878. te Flos Medicinae / Cvit likarije, jedne od najstarijih u nas prevedenih knjiga o liječenju, iz koje ćete moći saznati duhovita i poučna pravila o zdravlju.

Postavit ćemo i pravi mali “galenski“ laboratorij u kojem ćete moći naučiti sve o izradi čajnih mješavina te ponešto i o tradicionalnoj recepturi krema za ruke, mikroskopirati …  ili jednostavno dopustite da vam oslikamo lice motivom omiljenog ljekovitog bilja.

Bit će tu i starinski kućanski aparati na plin, a moći ćete upaliti i pravu plinsku svjetiljku uz asistenciju nažigača s Gornjeg grada.

Uz povijesni prikaz početka javne vodoopskrbe (1876. godina) i javne odvodnje (1892. godina), pogledajte i demonstraciju pregleda kanalizacije s uređajem za video prikaz.

Modeli različitih tipova tramvajskih vozila i autobusa te modul s dioramom/prikazom nekadašnje sljemenske žičare također su dio našeg postava.

Jednu od izložbi smjestili smo u pravi kontejner, a od eksponata bit će tu stari viličar, stara mala čistilica (Coccinela), stara trokolica i kamion, a moći ćete naučiti i kako se rade metle.

Bit će tu i topnik s kule Lotrščak, jednog od simbola Zagreba za čije održavanje brinemo, dok će štiklece o starom Zagrebu čitati Anton Gustav Matoš.

Nismo zaboravili ni na gastro ponudu – prave domaće specijalitete autohtone kuhinje smjestili smo uz bok izložbe filatelije na temu skijanja, Janice i Ivice.

Detaljan program pogledajte u nastavku i pažljivo ga pročitajte jer pripremili smo i nagradni kviz s pitanjima iz naše povijesti. Počevši od 20 sati pa do 24 sata, svaki putni sat moći ćete osvojiti neke od brojnih nagrada iz portfelja naših usluga te monografije.

Zagrebački holding - PROGRAM


18:00 - 01:00 h
GRADSKA LJEKARNA ZAGREB / RADIONICA

Ljekarnička ustanova GRADSKA LJEKARNA ZAGREB nositeljica je slavne tradicije ljekarništva u Gradu Zagrebu. U njenom sastavu nalazi se i gornjogradska ljekarna u Kamenitoj ulici 9, negdašnja ljekarna K crnom orlu, koja od 1355. godine do danas nikada nije prestala s radom. Na svom izložbenom prostoru predstavit će dio originalnoga inventara iz najstarije zagrebačke ljekarne, sačuvane i restaurirane vitrine, officine, posuđe, stojnice, laboratorijski pribor, stručne knjige... Također vas očekuje: predstavljanje projekta revitalizacije pet povijesnih zagrebačkih ljekarni (povijest i perspektiva /kao zaštićeno kulturno dobro) • video projekcije o povijesti ljekarni i ljekarništva • animacije s prikazima iz Galenskog i Analitičkog laboratorija i galenskih pripravaka Gradske ljekarne Zagreb • izvođenje ulomaka iz djela Flos Medicinae / Cvit likarije uz pratnju na gitari. (ulomci, duhovitih i poučnih pravila o zdravlju, jedne od najstarijih u nas prevedenih knjiga o liječenju) • Face Painting – oslikavanje lica s motivima ljekovitog bilja • savjetovanje o optimalnoj upotrebi galenskih pripravaka • prezentacija ljekovitog bilja koje ulazi u sastav galenskih pripravaka • prezentacija herbarija. Svakako posjetite radionice u „galenskom“ laboratoriju: izrada čajnih mješavina • analiza čajnih mješavina • broj bubrenja biljnih droga sa sluzima • reakcije identifikacije spojeva • tradicionalne recepture – krema za ruke • mikroskopiranje • prezentacija eteričnih ulja.

18:00 - 01:00 h
GRADSKA PLINARA ZAGREB / IZLOŽBA

Jeste li znali da naši nažigači svaki dan na Gornjemu gradu vužgaju plinske lampe kak` i davne 1863. godine? Tog 31. listopada u 19 sati Donji i Gornji grad osvijetlile su 364 plinske svjetiljke. Za to se ima zahvaliti Gradskoj upravi Zagreba koja je pokrenula inicijativu za izgradnju mreže gradske rasvjete i gradske plinare, pa je 1862. sklopljen ugovor između grada Zagreba i bavarskog poduzetnika Ludwiga Augusta Riedingera. Plinara je sagrađena na tadašnjem rubu grada (u Hebrangovoj, između Mažuranićeva trga i Gundulićeve ulice) i puštena je u rad dva mjeseca prije ugovorenog roka. Vrhunac razvitka plinske javne rasvjetne mreže dosegnut je 1934., kada su postavljene zadnje plinske svjetiljke (na Krešimirovu trgu). Godine 1935. u Zagrebu je bilo ukupno 1920 plinskih javnih rasvjetnih svjetiljki. Do tada je električna rasvjeta već ovladala gradskom periferijom, a počela je istiskivati plinsku javnu rasvjetu i iz središta Zagreba. Ipak, Zagreb je sačuvao ovu lijepu tradiciju te Gornji grad, Opatovina i Kaptol i danas osvjetljava 214 plinskih svjetiljki, a krug Gradske plinare Zagreb njih još 25. Stoljeće i pol duga tradicija Gradske plinare Zagreb bit će predstavljena uz dvije izložbe fotografija, a moći će se razgledati i eksponati: plinski bojler, plinski štednjak, plinsko glačalo, plinska svjetiljka, stari računi i časopisi Plin u kućanstvu iz 30-tih godina prošlog stoljeća. Atmosferu starog Zagreba upotpunit će plinska svjetiljka čiji će rad demonstrirati nažigač koji i inače svakodnevno pali i gasi plinsku rasvjetu u Zagrebu. .

18:00 - 01:00 h
GRADSKA GROBLJA / IZLOŽBA

Šezdesetih godina XIX. stoljeća gradska su groblja, prema pisanju tadašnjih novina, bila prenapučena i valjalo je pronaći i osmisliti prostor za centralno gradsko groblje. Za usporedbu, u Zagrebu je u to doba (1876. godine) bilo 24.000 stanovnika i deset groblja, dakle, više od 2.000 stanovnika na jedno groblje. Današnji Zagreb ima dvadeset i osam groblja i otprilike 780 000 stanovnika. S tim u vezi očito je bio i dogovor tadašnje gradske vlasti (gradske općine) koja je još 1872. godine s Zagrebačkom nadbiskupijom dogovorila zatvaranje groblja sv. Roka (današnji Rokov perivoj), sv. Tome i sv. Jurja. U istom dogovoru stoji da kapele sv. Roka i sv. Jurja "predaju svoju gotovinu od 17.318 forinta za kupnju novog zemljišta za novo skupno groblje, a za uzvrat se gradska općina obvezuje sagraditi na Mirogoju lijepu grobljansku kapelu". Na taj su se način stekli svi uvjeti za veliku dražbu imanja dr. Ljudevita Gaja, koji je zapao u velike dugove obnovivši o svome trošku ljetnikovac i sagradivši čak i pristupnu cestu koja vodi na današnje groblje Mirogoj. Iz spomenutih razloga do te je dražbe došlo nakon Gajeve smrti, u travnju 1872. godine. Već 24. siječnja 1873. godine kupljeno je Gajevo imanje s namjerom preuređenja u centralno zagrebačko groblje. Taj bi se datum mogao smatrati danom osnutka zagrebačkog Mirogoja. Službeno otvorenje groblja Mirogoj bilo je tek 6. studenog 1876. godine, a prvog „stanovnika“ Miroslava Singera, prvog učitelja mačevanja i prvoga stalnog učitelja tjelovježbe, Mirogoj je primio na „vječni počinak“ već 7. studenog 1876. godine. STATUT OBĆEG SKUPNOG GROBLJA GRADA ZAGREBA iz 1878, knjiga arkada, rukopisi i dokumenti za izradu prve monografije o Mirogoju, te razni drugi materijali i predmeti dio su postava Gradskih groblja, koja ove godine obilježavaju 140. godina osnutka. Dio postava bit će razne matične kartice /prvog pokojnika, prvog kremiranog, popis značajnih osoba, popis umjetničkih dijela itd./, monografije groblja, brošure i druga iznenađenja.

18:00 - 01:00 h
VODOOPSKRBA / IZLOŽBA

Prema ideji ing. Melkusa, u srpnju 1876. godine započinju radovi na gradskom vodovodu, gdje dvije godine kasnije Zagreb dobiva javni vodovod. Sustav vodoopskrbe s jednim zdencom, vodospremom i cjevovodom pušten je u rad 1878. godine. U odnosu na ostale metropole to je pet godina prije Münchena i samo pet godina nakon Beča. Kapacitet izgrađenog vodovoda bio je 53,2 litre u sekundi, a dužina vodovodne mreže 3,9 km. Zagreb je u to vrijeme imao oko 30.000 stanovnika, a na vodoopskrbnu mrežu bilo je priključeno 11.150 ljudi. U odnosu na vrijeme početka vodoopskrbnog sustava u Zagrebu, danas je kapacitet vodoopskrbnog sustava 4.500 litara u sekundi, a dužina vodoopskrbne mreže 3.000 km s približno 850.000 stanovnika, što čini povećanje za oko sto puta. Danas Zagreb pitku vodu dobiva iz osam vodocrpilišta s ukupno tridesetak zdenaca. Najznačajniji od njih su: Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak, Strmec i Zapruđe. Osnovne djelatnosti vodoopskrbe su: crpljenje vode, distribucija vode, kontrola kvalitete vode, isporuka zdravstveno ispravne vode, izgradnja i sanacija vodoopskrbnog sustava te svih objekata vodoopskrbe. Muzej vodoopskrbe nalazi se na vodocrpilištu Mala Mlaka, a pokrenut je 1978. godine prilikom obilježavanja 100. obljetnice Vodovoda, kada je dan poticaj za prikaz cjelovitog razvoja vodoopskrbe Grada Zagreba. Za potrebe Muzeja uređena je zgrada na vodocrpilištu Mala Mlaka. Uz Muzej bečkog vodovoda, zagrebački je jedini muzej takvoga tipa u ovom dijelu Europe te će za potrebe Noći muzeja biti dostupan i na Zagrebačkom velesajmu.

18:00 - 01:00 h
ODVODNJA / IZLOŽBA

Gradnja sustavne kanalizacije Zagreba započela je 1892. godine izvedbom odvodnog kanala s ušćem u Savu kod Žitnjaka te regulacijom potoka Medvešcak iz Tkalčićeve ulice na Ribnjak. Prva lokacija glavnog odvodnog kanala bila je duž današnje Radničke ceste, a njegovim produljenjem 1928.-30. uljev u Savu pomaknut je na istok do Ivanje Reke. Izgradnjom glavnog odvodnog kanala stekao se preduvjet za daljnji razvoj sustavne odvodnje u gradu Zagrebu. Krajem 19. stoljeća radi se glavni odvodni kanal Branimira Vodnikova - Mihanoviceva - Jukićeva, a 1900. godine izgrađuje se sjeverni kanal u Ilici, a ujedno su nasipi Glavnog odvodnog kanala postali obrambeni nasipi od visoke Save. Oni su bili preduvjet za širenje grada u nizinske djelove. 1973. izrađen je investicijski program uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba (Kanalizacija – Zagreb), a 1994. prihvaćena je ideja o izradi projekta optimalizacije kanalizacijskog sustava Grada Zagreba. Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. danas brine o dovođenju svih otpadnih voda na CUPOVZ te održavanju sustava odvodnje. Postojeći sustav odvodnje danas ima 2.000 km kanala, 48 crpnih stanica, 54.500 slivnika te 70.000 revizijskih okana. Glavne djelatnosti odvodnje su: odvodnja otpadne vode, praćenje kvalitete otpadne vode, kontrola kanalizacijske mreže, izgradnja i sanacija kanalizacijskog sustava te svih objekata odvodnje. Uz izložbu starih fotografija, na izložbenom prostoru moći će se vidjeti razni povijesni dokumenti kao i eksponati koji opisuju načine na koje se čistila javna kanalska mreža od 19. stoljeća te način snimanja kanalskog sustava. Također će biti prezentiran rad kamere koju će se moći vozikati po površini (tko želi može i pokušati upravljati jer će tamo biti naš kolega koji to radi), a u kombiju će biti snimke što je sve ta kamera do sada snimala u kanalizaciji. Kombi je opremljen sa popratnom aparaturom te će se moći ući i izbliza vidjeti što sve može ta kamera.

18:00 - 01:00 h
ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ / IZLOŽBA

Javni gradski prijevoz – jedan od aduta kojime Zagreb opravdava status metropole. Od godine 1891., kada su 5. rujna prvi put planirano i organizirano gradskim ulicama krenula tramvajska kola, pokretana jednom konjskom snagom, u dnevnik se Zagrebačkog električnog tramvaja upisalo mnogo događaja.Na prvim je stranicama elektrifikacija 1910., a posebno se ističe i 1931. – kada se, četiri godine ranije uspostavljen, ZET-u priključuje i autobusni promet. Neizostavnu ulogu u zagrebačkom prijevozu putnika ima Uspinjača, još od 1890., kao i sljemenska žičara – koja je, također u ZET-ovom prometu bila od '63. do 2007. godine. Nakon stanke zbog izgradnje, nasljedit će je nova i suvremenija. Makete modela različitih tipova tramvajskih vozila i autobusa te malog modula s dioramom/prikazom nekadašnje sljemenske žičare dio su ovog postava.

18:00 - 01:00 h
ZRINJEVAC / IZLOŽBA

Na prostoru današnjeg Zagreba, prva su naselja postojala još prije 3.000 godina. O njima se malo znade, a još manje o njihovu vrtlarstvu. Kad je pak riječ o Zagrebu, povijest početke njegove vrtlarske djelatnosti bilježi u srednjovjekovnim hortulusima. Vrtovima u kojima se uzgajalo takoreći sve: voće, vinova loza, povrće, ljekovito, začinsko i uresno bilje. Ti su se vrtovi održali sve do 19. stoljeća, sabirući u sebi hortikulturnu tradiciju i jednako je tako šireći na nove prostore grada. Zadivljujući procvat te kulture cvijeća, uređenih vrtova i perivoja, nesumnjivo je u 18. i 19. stoljeću. Tada nastaju Sjeverna i Južna promenada Strossmayerovo i Vrazovo šetalište, Maksimir, Mirogoj, perivojni trgovi Zelene potkove (remek-djelo europskog historicizma), Botanički vrt, Ribnjak, zagrebački drvoredi, uređuju se prelijepe zagrebačke perivojne šume (Tuškanac)… Gradska uprava 1893. utemeljila je Gradsku vrtlariju kojoj je povjerila na skrb o gradskim vrtovima, perivojima i promenadama. Koliko su staklenici, klijališta, radionice, skladišta, gospodarske zgrade i svakako brojni i vješti vrtlari značili za razvoj perivojne kulture Zagreba, svjedoči i to da je Zagreb početkom 20. stoljeća nazvan gradom »lijepih perivoja.« I tako uz onaj bijeli, postao i zeleni Zagreb! Nakon II. Svjetskog rata Vrtlarija je reorganizirana i mijenja ime u Nasadi, koji 1962. mijenjaju ime u Flora. U međuvremenu u gradu počinje djelovati nekoliko poduzeća s ovom istom djelatnošću, pa ih gradska uprava 1977. godine spaja u jedinstveno poduzeće pod imenom Zrinjevac. Kao baštinik sveukupne hortikulturne tradicije grada, Zrinjevac će svojim osobitim kreacijama dati poseban štih cijelom izložbenom prostoru.

18:00 - 01:00 h
ZAGREBAČKI VELESAJAM / IZLOŽBA

Duga povijesna tradicija sajmovanja datira još od 1242. godine kada je kralj Bela IV Zlatnom bulom Zagrebu dodijelio status slobodnog kraljevskog grada s pravom održavanja sajmova. Od tada pa do danas Zagreb njeguje ovu sajamsku tradiciju. Prva velika međunarodna izložba u Zagrebu održana je 1864. godine. Stoga nije slučajno da je u njegovu krilu nikao ZAGREBAČKI VELESAJAM. Za razvoj Zagrebačkog velesajma naročito je značajno razdoblje 1956. godine kada je zaslugom gradonačelnika Većeslava Holjevca, Velesajam premješten preko Save, od kada započinje i njegov puni zamah. Zagrebački velesajam je od davne 1925 godine član i jedan od osnivača Svjetskog udruženja sajamskih organizatora - UFI - Union of International Fairs. Prvi plakati se u nas javljaju vezano uz sajmove Zagrebačkog zbora. Dominantan medij za promociju prvih sajmova i izložbi bio je upravo plakat. Autori plakata, koji su reprezentativno oslikavali razvoj dizajna i sajmovanja, u početku su bili renomirani slikari, a tridesetih godina je stasala generacija grafičkih dizajnera koja je ostavila pečat i u teorijskom opusu namijenjenom razvoju industrije oglašavanja. Godine 1928. u Zagrebu se formira skupina grafičkih dizajnera koji će kreirati najljepše plakate zagrebačkog zbora. U razdoblju nakon 1950. godine za Zagrebački velesajam plakate su kreirali poznati slikari i grafički dizajneri: Ljubo Babić, Ivo Režek, Osman Berberović, Žarko Beker, Milan Vulpe, Boris Ljubičić i drugi. Na plakatu za jesenski velesajam 1953. godine, autora Ive Režeka, prvi puta je predstavljen znak Zagrebačkog velesajma koji je bio prepoznatljiv više od 40 godina. Boris Ljubičić je ujedno i kreator današnjeg znaka, logotipa i vizualnog identiteta Zagrebačkog velesajma koji se primjenjuje od 1993. godine. Zagrebački velesajam predstavlja svoju dugu i značajnu povijest kroz izložbu starih plakata sajmova od Zagrebačkog zbora do danas, plakate Zagreb Auto showa. Pripremili smo i 20-to godišnju retrospektivu (1989.-2009.) nagrade "Josip Juraj Strossmayer" koju su zajednički Zagrebački velesajam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, dodjeljivali za najuspješnija znanstvena djela i izdavački pothvat.

18:00 - 01:00 h
TRŽNICE ZAGREB / IZLOŽBA

Gradnja najstarije zagrebačke tržnica, Dolac, započela je 1928. godine, no tradicija sajmovanja u Zagrebu seže još u 13. stoljeće. Davne 1242. godine, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. bježeći pred Tatarima sklonio se u kulu Lotrščak, na Gornjem gradu ili Gradecu. U zahvalu za spašeni život i sigurnost daruje Gradecu status slobodnog kraljevskog grada. Od tada Gradec dobiva pravo organizirati sajmište ili tržnicu, te kao slobodni kraljevski grad ubire mitnicu i poreze za vlastiti račun. Tijekom godina, najstarija zagrebačka tržnica, Dolac, svojom raznolikom ponudom proizvoda, boja, zvukova, mirisa koji struje tržnicama postaje nezaobilazna turistička atrakcija Grada Zagreba. Posjetili su ga mnogi uglednici iz svijeta politike, kulture, glazbe, pa tako i 1998. godine Barunica Margaret Thacher koja je rekla: "Čuvajte ovu tržnicu, ona je muzej trgovine na otvorenom, ona je sjećanje kako se nekad trgovalo i kod nas, tako da nije samo zagrebački i hrvatski muzej trgovine, nego i europski." Posjetite izložbeni prostor Tržnica Zagreb i doživite starozagrebački štih, pogledajte izložbu fotografije iz povijesti Dolca, izložbu narodnih nošnji te zagrebačke suvenire.

18:00 - 01:00 h
ČISTOĆA / IZLOŽBA

" Neka se ni jedan čovjek ne usudi ni na koji način baciti ili ukopavati na gradskim ulicama smeće, pučki zvano smeti, koje je pomeo u kući ili vodu od pranja suđa, ili drugu nečistoću, osobito pepeo, pučki zvan perilo ili poplati. Neka se ne usude činiti ni na koji način. A oni koji to učine, neka prvi put plate globu od šezdeset denara, drugi put tri pense (120 denara), a treći put neka pretrpe veću kaznu." Odredba je to iz najstarijeg i do danas sačuvanog gradskog propisa (Statuta) vezanog za brigu o urednosti i čistoći gradskih ulica koji potječe iz 1425. godine, a objavilo ga je Poglavarstvo zagrebačkog Gradeca. Korijeni gradskog poduzeća zaduženog za skupljanje smeća i čišćenje grada, datiraju od 1923. godine, kada odvoz gradskog smeća prelazi pod upravu Gradske ekonomije. Ista je s radom otpočela 1915. godine, a 1919. godine prerasla je u samostalno gradsko poljoprivredno poduzeće smješteno na gradskom posjedu na "Kajzerici". Brigu o komunalnoj higijeni Zagreba vodila je do 1947. godine Gradska uprava, a 1947. godine formirano je komunalno poduzeće ¨ČISTOĆA¨ - ZAGREB. Zatim poduzeće prelazi u ustanovu, a tijekom 1953. godine ima status ustanove sa samostalnim financiranjem. Na izložbenom prostoru uz izložbu starih fotografija, izbliza čete moći razgledati i staru malu čistilicu (Coccinela), staru trokolicu te kamion, a moći ćete naučiti i kako se rade metle.

18:00 - 01:00 h
ZAGREBAČKE CESTE / IZLOŽBA

Ceste se u gradu Zagrebu organizirano održavaju već sedmo desetljeće. Poduzeće Cestogradnja, gradsko poduzeće za niske gradnje u Zagrebu, počelo je djelovati 1947. godine sa 800 zaposlenih. Godine 1952. Grad Zagreb osnovao je budžetsku ustanovu Cesta koja je preuzela sve poslove prijašnje Cestogradnje. Osnovna djelatnost je bila održavanje i čišćenje javno prometnih površina u Gradu Zagrebu. Iz Ceste se 1961. izdvaja komunalno poduzeće Čistoća. Od 1964. godine sjedište Uprave Zimske službe je u Cesti, te je po prvi puta uspostavljen jedinstveni plan čišćenja snijega za Grad Zagreb. Održavanje i evidencija prometne signalizacije organizirano se provodi od 1965. godine. Sedam desetljeća povijesti, Zagrebačke ceste predstavit će izložbom starih fotografija i cestarskih novina, a bit će tu i svjetlećih eksponata …

18:00 - 01:00 h
ROBNI TERMINALI / IZLOŽBA

Odlukom Narodnog odbora Grada Zagreba, podružnica ROBNI TERMINALI ZAGREB osnovana je 21. travnja 1953. godine pod nazivom »SKLADIŠTA« sa sjedištem u Zagrebu. Podružnica Robni terminali Zagreb gradi, upravlja, iznajmljuje, te pruža usluge skladištenja robe. U proizvodno-skladišnim prostorima Slobodne zone Zagreb obavlja se proizvodnja, obrada, dorada i prerada robe, sortiranje i prepakiranje te posredovanje u međunarodnoj trgovini, a izložbu smo smjestili u pravi kontejner. Od eksponata tu je i stari viličar …

18:00 - 01:00 h
VLADIMIR NAZOR - HOTEL TOMISLAVOV DOM / OSTALO

Povijest Tomislavovog doma je duga i bogata. Povijest objekta započinje 1877. godine kad je Zagrebačka općina predala HPD-u (Hrvatsko planinarsko društvo) na korištenje drvenu lugarnicu podno Činovničke livade. Godine 1912. HPD je dogradilo novo krilo, a 1925. godine nadogradnjom je bitno povećan i tom prilikom nazvan Tomislavov dom.Sve do požara, koji se dogodio 5. veljače 1934. godine, kada je objekt do temelja izgorio, Tomislavov dom bio je najpopularniji planinarski objekt na Medvednici i središte planinarskog kretanja na Sljemenu. Novi Tomislavov dom sagradio je HPD, na novom,današnjem mjestu (1005 m), 1937. godine po nacrtima arhitekta Stjepana Planića.Svojim oblikom prilagođen terenu, a materijalom (zeleni škriljevac, drvo) od kojeg je napravljen nastavlja slijediti prirodnu okolinu, Tomislavov dom kao građevina moderne arhitekture, svrstava se među dijela najveće svjetske vrijednosti. U povijesti će ostati zabilježeno i da je prvi TV odašiljač Televizije Zagreb počeo emitiranje 15. svibnja 1956. godine s Tomislavovog doma.Izgradnjom Sljemenske žičare 1963. godine, čija se gornja stanica nalazila na pet minuta udaljenosti od doma, dostupnost mu se povećala za još veći broj gostiju. Nažalost 10. lipnja 1964. godine izbio je požar i uništio Tomislavac. Godine 1969. ostatke doma kupilo je ugostiteljsko poduzeće „Zagreb“ i obnovilo ga u hotel B kategorije, devet godina kasnije. Otvoren je 12. rujna 1978. godine. Hotel Tomislavov dom renoviran je 2003.godine u hotel sa tri zvijezdice i njime upravlja Zagrebački holding d.o.o. – Vladimir Nazor. Nadomak Zagrebu, na 1000 metara nadmorske visine, okružen stoljetnom šumom, 20-tak minuta udaljen od užeg gradskog središta, očekuje Vas hotel Tomislavov dom. Smješten u Parku prirode Medvednica, u neposrednoj blizini skijališta, Tomislavac predstavlja idealnu destinaciju za aktivan odmor, opuštanje uz dodatne sadržaje hotela, ali i poslovne susrete. Uz gastro ponudu, Tomislavac je pripremio izložbu filatelije na temu skijanja, Janice i Ivice, a moći ćete izbliza pogledati na čemu su skijali naši stari…

18:00 - 01:00 h
AUTOBUSNI KOLODVOR ZAGREB / IZLOŽBA

Utemeljen je 17. studenog 1961.godine na prostoru današnjeg Langova trga, a na sadašnjoj lokaciji nalazi se od 04.07.1962. godine. Malo tko zna da je na mjestu današnjeg kolodvora za vrijeme Drugog svjetskog rata bio vojni logor. Prvi Autobusni kolodvor je izgrađen u rekordnih 72 dana, a gradnja današnjeg Autobusnog kolodvora započinje 1986. godine i završava u srpnju 1987. godine, u vrijeme Univerzijade, kada je izgrađena nova kolodvorska zgrada s pripadajućim peronima. S ponosom možemo reći da današnji zagrebački Autobusni kolodvor slovi za jedan od ljepših objekata ove namjene u Europi. Kao kolodvor »A« kategorije redovni smo član Paneuropske asocijacije autobusnih kolodvora. Razvoj autobusnog prijevoza putnika u Zagrebu od 1929. do danas prikazan je na starim retuširanim crno-bijelim fotografijama, tu je i idejni nacrt autobusnog kolodvora iz 80-tih…

18:00 - 01:00 h
ZAGREBPARKING / IZLOŽBA

Podružnica Zagrebparking osnovana je 1965. godine pod nazivom „Centar“ i od osnutka se bavi pružanjem usluga parkiranja u Gradu Zagrebu. Poduzeće „Centar“ preimenovano je 1993. godine u javno poduzeće „Zagrebparking“, a od 2. siječnja 2007. godine posluje kao jedna od podružnica Zagrebačkog holdinga. U današnje vrijeme organizacija parkiranja u velikim gradovima predstavlja imperativ. Može se reći da je parkiranje u urbanim područjima najveći problem 21. stoljeća, a uspješna rješenja iz domene prometa u mirovanju značajno doprinose kvaliteti života grada. Kako je parkiranje u Zagrebu nekad izgledalo, pa sve do današnjih dana, posjetiteljima će predočiti podružnica Zagrebparking izložbom starih fotografija, kao i postavkom starih uniformi kontrolora parkiranja.

18:00 - 01:00 h
AGM / ZABAVNI PROGRAM

AGM je utemeljen 1967. godine kao Centar za kulturnu djelatnost s nakanom da se bavi prvenstveno glazbeno-scenskim djelatnostima. Danas mu je temeljna nakladnička djelatnost. Godine 1987. CKD postaje sastavnim dijelom Omladinskoga kulturnog centra (OKC), u okviru kojega se pored Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) osnivaju Radio 101 i OTV. Devedesetih se godina, s pretvorbom, OKC polako gasi. Iz njega najprije izlazi Radio 101, potom OTV, a zatim Zagrebačko kazalište mladih. CKD se pretvara u AGM javno poduzeće za kulturno-umjetničke, nakladničke i informativne djelatnosti. Danas desetak specijaliziranih biblioteka predstavlja osnovu nakladničkog programa AGM-a, među kojima su i Memorija i grad, Hrvatska bilježnica, Hrvatski identitet i Monografije, te je stoga i svojevrsni čuvar hrvatske kulturne baštine. Na izložbenom prostoru dočekat će vas A.G. Matoš koji će čitati štiklece o starom Zagrebu na svojoj klupi.

18:00 - 01:00 h
GSKG / IZLOŽBA

Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo osnovano je kao javno poduzeće temeljem odluke zagrebačke Gradske skupštine od prosinca 1990. godine. No tek nakon usklađivanja općih akata, u veljači 1996. godine, službeno je registrirano kao Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. Iako jedna od "mlađih" tvrtki u sastavu Zagrebačkog holdinga, zahvaljujući kvaliteti i raznolikosti usluga GSKG sve ove godine zauzima vodeće mjesto među upraviteljima stambenih zgrada u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Iniciranjem i provođenjem brojnih projekata, među kojima je i Program obnove pročelja u užoj gradskoj jezgri, GSKG svakodnevno doprinosi da naš grad bude što ugodnije i ljepše mjesto življenja, ali i jedna od važnijih destinacija brojnim turistima. Zanimljiv spoj rada GSKG-a daje i gornjogradski pogled na uređene zagrebačke krovove, fasade… i kulu Lotrščak s koje nas Grički top pucnjem svakodnevno podsjeti da ulazimo u drugu polovicu dana. Jer ona je jedan od brojnih povijesnih simbola grada Zagreba o kojima GSKG svakodnevno brine. I zato će vas, uz izložbu starih slika i plakata pročelja zgrada, fontana, javnih prolaza, pothodnika dočekat i topnik s kule Lotršćak.

18:00 - 01:00 h
ZGOS / IZLOŽBA

ZGOS je utemeljen 18. studenog 1998. godine s osnovnom zadaćom za vođenje pogona i sanacije zagrebačkog komunalnog odlagališta otpada Prudinec/Jakuševac. U Noći muzeja predstavit će se izložbom fotografija.

18:00 - 01:00 h
ZAGREBPLAKAT /

U 2016. godini Zagrebplakat također obilježava 10 godina postojanja. Postav Zagrebplakata zamijetit ćete i prije ulaska u paviljon 7, jer putem brojnih oglasnih površina prisutan je svugdje u gradu, na glavnim gradskim prometnicama te u samo središtu Zagreba. Drugim riječima, na najfrekventnijim i najzamjećenijim pozicijama, a jedna od njih 29. siječnja bit će i Zagrebački velesajam.

18:00 - 01:00 h
ZAGREBAČKI DIGITALNI GRAD / IZLOŽBA

Telekomunikacije čine ključnu sastavnicu informacijskih i komunikacijskih tehnologija te su ujedno i jedna od važnijih gospodarskih aktivnosti. Razvojem informatičkih i elektroničkih tehnologija, potreba za prijenosom podataka zahtijevala je konstantno širenje kanala za prijenos podataka i komunikaciju. Širenje interneta dovelo je do integracije različitih komunikacijskih servisa kao što su primjerice video komunikacija, radio, TV. Samim time se generirala i velika količina podataka. U početku su to bili bakreni kabeli koji su podržavali prijenos relativno malog prometa no integracijom servisa, otada bakrena tehnologija polako i sigurno gubi korak. Dnevne aktivnosti, koje se danas smatraju trivijalnim, često troše značajnu količinu ostvarenog prometa kojeg bakrena tehnologija zasigurno u budućnosti neće moći podržavati. Krajem 80-tih godina otkrivenje novi način komuniciranja ,a to je optičko vlakno. Posljednjih godina primjena optičkih telekomunikacija doživljava naglu ekspanziju. Optička vlakna se počinju sve više implementirati u sve grane gospodarstva i uslužne djelatnosti ,primjerice u pomorstvu, građevini, a najviše radi pada cijene te višestrukih prednosti u odnosu na bakrene vodiče. Namjena optičkih komunikacijskih sustava jest prijenos signala velikim brzinama na velike udaljenosti, putem optičkih veza. U novije vrijeme vrlo je aktualno dovođenje optičke tehnologije do korisnika što može biti kuća FTTH (eng. Fiber To The Home), poslovni prostor, zgrada FTTB (Fiber To The Building), ured (Fiber To The Cabinet) i tako dalje. To je pristupna komunikacijska tehnologija koja omogućuje implementiranje višestrukih usluga kod krajnjeg korisnika u jednom paketu, poput primjerice interneta, mogućnosti ostvarivanja poziva preko internetske mreže (eng. Voice over Internet Protocol, VoIP), implementiranja video signala i slično.

18:00 - 01:00 h
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA / IZLOŽBA

Osnovna djelatnost podružnice Upravljanje projektima je savjetovanje, prikupljanje, analiza te davanje informacija s područja graditeljstva, geodetsko premjeravanje zemljišta, zatim izradu projekata i sveobuhvatne projektne dokumentacije te naposljetku i izgradnja građevina, stanova i poslovnih prostora i nadzor. Izgradnja stambenih prostora poznata je kao zagrebački model stanogradnje. Podružnica Stanogradnja osnovana je Odlukom o osnivanju podružnice donesenoj na skupštini Trgovačkog društva Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva 7. rujna 2006. godine. Dana 12. studenog 2014. podružnica Stanogradnja mijenja ime u podružnica Upravljanje projektima. Podružnica Upravljanje projektima postoji da bismo Vama, građanima grada Zagreba poboljšali kvalitetu življenja. Možda je upravo vrtić ili škola u koju Vaše dijete ide izgradila naša podružnica ili živite u naselju koje smo izgradili, a možda planirate u budućnosti živjeti u PODBREŽJU, novom naselju koje ćemo tek izgraditi. U svakom slučaju, zajedno s Gradom Zagrebom, mi osluškujemo Vaše potrebe i pokušavamo ispuniti Vaše želje. Tako su među objektima koje smo već izgradili: Dječji vrtić "ŠEGRT HLAPIĆ" SESVETSKI KRALJEVEC Dječji vrtić "SUNČANA ŠPANSKO" ŠPANSKO Dječji vrtić „MEDO BRUNDO“ Dječji vrtić „EN TEN TINI“ Dječji vrtić „ŠUMSKA JAGODA“ Dječji vrtić „ŠEGRT HLAPIĆ“ SESVETE Dječji vrtić LANIŠTE Dječji vrtić IVER Osnovna škola ŠPANSKO ORANICE Osnovna škola SESVETSKA SOPNICA Osnovna škola SESVETSKA SELA Osnovna škola NOVI JELKOVEC Srednja škola NOVI JELKOVEC Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Objekt socijalne skrbi DUGA Dnevni centar za rehabilitaciju MALI DOM Uskoro će i BAZEN NA SVETICAMA otvoriti svoja vrata građanima.

Sadržaj i oblikovanje programa: Zagrebački holding

Zagrebački holding

Avenija Dubrovnik 15, Zagreb - paviljoni 7 i 7A

Grad Zagreb

18:00 - 01:00h

marketing@zgh.hr

7000



Natječaj za Naj Fotku