Hidroelektrana Ozalj – Munjara

SAŽETAK PROGRAMA U NOĆI MUZEJA

Hidroelektrana Ozalj najstarija je hidroelektrana u pogonu koja će u Noći muzeja otvoriti vrata svim posjetiteljima.

Gledajući s mosta, ponad pjenušavoga ozaljskog slapa, opazit ćete bajkoviti prizor: Hidroelektranu Ozalj. Kamena neoklasicistička palača s krunasto nazubljenim ukrasima i skladnim arkadama, okružena stražom visokih smreka…

Neupućeni putnik nikada ne bi pomislio da se iza kamenog zdanja, koji se doima poput dvorca, krije stara hidrocentrala – Munjara, ujedno jedan od najljepših primjera industrijske arhitekture. HE Munjara sagrađena je u manje od godinu i pol dana, što je i danas teško zamislivo. U njeno oblikovanje svoj talent uložio je poznati arhitekt Herman Bolle. Nakon više od sto godina, uz više od 5 000 sati rada godišnje, i danas proizvodi dragocjenu tzv. „zelenu“ električnu energiju.

Drugi dio programa vezan je uz umrežavanje s drugim institucijma.

U Zavičajnom muzeju Ozalj centralna figura oko koje će se odvijati program je Slava Raškaj. Posjetiteljima će biti predstavljena njena slika „Ozaljsko selo“ uz prigodno predavanje o dosadašnjoj zbirci djela Slave Raškaj u Zavičajnom muzeju Ozalj o njihovom sakupljanju, čuvanju i vrednovanju. Uz predavanje posjetitelji će moći uživati u kostimiranom stručnom vodstvu kroz galerijski te stalni postav muzeja.

U Knjižnici i čitaonici Ivana Belostenca Ozalj biti će otvorena i predstavljena izložba „Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice“.

Nakon što je ova izložba otvorena 26. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, riječ je o izložbi koju je Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom iz Zagreba, pa smo dobili tu čast da ovako lijepu izložbu pripremimo za Vas u Noći muzeja.

Poseban dio programa vezan je uz pavlinski samostan sa župnom crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama. Posjetiteljima će prvi put u Noći muzeja biti omogućeno pogledati ovaj posebni pavlinski samostan, kulturne i duhovne baštine našega kraja.

Za posjetitelje će biti otvoren 29. siječnja 2016. od 18:00 do 22:00 sata za obilazak, molitvu i Svetu ispovijed kako bismo u Svetoj godini milosrđa radosno činili duhovna i tjelesna djela jer smo zapravo svi „pozvani živjeti milosrđe“.

Hidroelektrana Ozalj - Munjara - PROGRAM


19:00 - 1:00 h
Stručno vodstvo u pogonu Hidroelektrane Ozalj / STRUČNO VODSTVO

Kako bi našim posjetiteljima boravak u HE Ozalj – Munjara bio što interesantniji, organiziramo za njih stručno vodstvo svakih punih sat vremena. ZNAČAJNI DATUMI I DOGAĐAJI U POVIJESTI HE OZALJ 1907. – početak izgradnje HE Ozalj 1 („Munjare grada Karlovca“) 1908. – završetak izgradnje objekata HE Ozalj 1 i puštanje u rad dva agregata 1913. – ugradnja i stavljanje u rad trećeg agregata u HE Ozalj 1 1926.-1928. – ugradnja novog transformatora u HE Ozalj 1, čime je povećana mogućnost transformacije i prijenosa električne energije u odnosu na dotadašnju 1929.-1930. – HE Ozalj 1 se povezuje s TE Zagreb preko DV 20Kv HE Ozalj 1 – TS Ilovac 30/20/5 kV, čime nastaju „“Udružene električne centrale“ 1948. početak izgradnje HE Ozalj 2 1952. – završetak izgradnje i stavljanje u rad objekta HE Ozalj 2 1956. – nadogradnja rasklopišta 35 kV u HE Ozalj 2 1962. – rekonstrukcija rasklopišta 5 i 35 kV, te sustava upravljanja u HE Ozalj 1 1972.-1975. – kapitalni remont turbina T1, T2 i T3 u HE Ozalj 2 1975.-1976.- zamjena namota statora, preizolacija namota rotora 1976. - ugradnja novog sustava turbinske regulacije u HE Ozalj 1 1979. – ugradnja novih predturbinskog zatvarača u HE Ozalj 2 1981.-1982. – zamjena namota statora preizolacija namota rotora, preizolacija paketa limova statora na generatorima G4 i G5 u HE Ozalj 2 1982. – zamjena fine rešetke u HE Ozalj 1 - ugradnja novog sustava el. zaštite HE Ozalj 1 1984.-1985. – kapitalni remont turbine T4 i T5 u HE Ozalj2 - ugradnja novog sustava električne zaštite u HE Ozalj 1 - ugradnja novih malouljnih prekidača 35 kV u HE Ozalj2 1988. – zamjena fine rešetke u HE Ozalj 2 1989. – rekonstrukcija sustava turbinske regulacije pomoćnog pogona upravljanja proizvodnih grupa 4. I 5. u HE Ozalj 2 1991.-1997. – rekonstrukcija turbine T1, T2 i T3 sa zamjenom turbinskih ventila u HE Ozalj 1 1994.-1997. – ugradnja novog sustava uzbude za G1, G2 i G3 u HE Ozalj1 i G4 i G5 u HE Ozalj2 1994.-1995. – sanacija brane HE Ozalj te sanacija betonskih površina temeljnih zidova na objektu HE Ozalj 1 1995. – ugradnja novih generatorskih malouljnih prekidača u postrojenju u HE Ozalj 1 1996. – ugradnja novog sustava napajanja istosmjernim naponom 110 V u HE Ozalj1 i HE Ozalj 2 1997. – rekonstrukcija upravljanja sustava predturbinskih zatvarača u HE Ozalj 1 1997. – 1999.– ugrađeni sustav automatske sinkronizacije G1, G2 i G3 na električnu mrežu u HE Ozalj 1 - rekonstruiran sustav vlastite potrošnje u HE Ozalj 1 - rekonstruiran sustav za mjerenje i registraciju električne energije u HE Ozalj 1 i HE Ozalj 2 1997. – ugrađena automatizirana čistilica fine rešetke HE Ozalj 2 1998. – 2000. - zamjena trasformatora 7,2 MVA 10,5 (21)/5,25 kV u HE Ozalj 1 - zamjena blok trasformatora 2,5 MVA 35(21)/6,3 kV za G4 i G5 u HE Ozalj2 - zamjena kućnog transformatora 160 kVA 5,25/0,4 kV u HE Ozalj 1

- h
Stručno vodstvo kostimirane povijesne ličnosti / STRUČNO VODSTVO

Zavičajni muzej Ozalj u Noći muzeja svojoj publici želi predstaviti djelo Slave Raškaj "Ozaljsko selo", kojim će obogatiti fundus djela Slave Raškaj. Uz predstavljanje "Ozaljskog sela" održat će i kratko predavanje o dosadašnjoj zbirci djela Slave Raškaj u Zavičajnom muzeju Ozalj o njihovom skupljanju, čuvanju i vrednovanju.

- h
Izložba „Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice“ / IZLOŽBA

Izložbom odabranih knjiga "Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice" želi se pokazati da su Bugarska i Bugari u hrvatskoj knjizi prisutni od davnina preko tema i okolnosti koje ih povezuju. Povezanost tako počinje sa starim glagoljskim tekstovima, kao što je Ljetopis Popa Dukljanina iz 12. stoljeća, te seže do najsuvremenijih tekstova koji predstavljaju suvremenu bugarsku kulturu. U projekt prikupljanja građe za spomenutu izložbu uključilo se Hrvatsko-bugarsko društvo iz Zagreba, Hrvatsko-bugarsko društvo J. J. Strossmayer iz Sofije, studenti Katedre za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta Sv. Kliment Ohridski u Sofiji te, pretraživanjem građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, njezini djelatnici, kao i studenti Katedre za bugarski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bogata hrvatsko-bugarska suradnja bit će prikazana na plakatima, a dio izložbe su i pojedina književna djela. Koncept izložbe razradila je radna skupina, u čijem su sastavu bili akademik Josip Bratulić, predsjednik Hrvatsko-bugarskoga društva, Ksenija Banović, književna prevoditeljica za bugarski jezik i Sonja Martinović, diplomirana knjižničarka u Središnjoj informacijskoj službi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nakon što je ova izložba otvorena 26. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i tamo ostala otvorena do 3. studenog 2015. godine u sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige 2015., a riječ je o izložbi koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom iz Zagreba, imamo čast ovako lijepu izložbu pripremiti za Vas u Noći muzeja u Knjižnici i čitaonici Ivana Belostenca Ozalj, Kolodvorska 1a, 47 280 Ozalj. Otvorenje izložbe bit će u 18:00 sati uz prigodna predavanja, a izložbu ćete moći pogledati u Noći muzeja do 01:00 sati.

- h
Pavlinski samostan sa župnom crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama / OSTALO

Pavlinski samostan sa župnom crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama stoljećima je bio svetište vjere, ali i svetište hrvatske povijesti, umjetnosti i kulture. Uz zidove stare crkve na Sveticama dozrijevaju čak i smokve koje su iz južnih krajeva donijeli svećenici glagoljaši. Nekoć su tu stajale tri kapelice posvećene Blaženoj Djevici Mariji, Svetoj Margareti i Svetoj Katarini – tri svetice, pa otuda i potječe ime mjesta. Na ovom mjestu je 1577. pokopan Stjepan Frankopan, posljednji potomak ozaljske loze Frankopana. Prvi dio samostana izgrađen je 1627. godine, kada su bježeći pred Turcima pavlini iz Kamenskog stigli na Svetice. Dovršen je 1660. g. velikom zaslugom prvog i dugogodišnjeg priora Ivana Belostenca, znamenitog leksikografa i pisca. Pod krovom samostana nastajao je veličanstveni tronarječni rječnik Gazophylacium. S predanošću znanstvenika i s nadahnućem pjesnika, Ivan Belostenec je desetljećima prikupljao i u svoju riznicu pohranjivao blago hrvatske jezične raznolikosti. Od iznimno vrijednog inventara gotičke, kasnije barokizirane crkve, posebice se ističu rukom rezbarene korske klupe. Osim glavnog, u crkvi se nalazi još sedam oltara, orgulje, crkveno posuđe i odijela, te kipovi i slike. Sve to neprocjenjiva je ostavština poznatih i nepoznatih pavlinskih umjetnika. Dok prolazimo crkvom, privučeni raskošno rezbarenim i svjetlucavim glavnim oltarom, čini nam se da listamo stranice bogato ilustrirane povijesti umjetnosti od sredine 17. do kraja 18. stoljeća. Tu su najbolja djela ostavili znameniti pavlinski slikari Ivan Ranger i Gabriel Taller. Zanimljivost crkve su i kripte (grobnice) ispod lađe i svetišta, u dvije i tri etaže s malim polukružnim otvorima. Najstarije potječu s početka 16. stoljeća, iz crkve koja je prethodila današnjoj i koje već više od 500 godina čuvaju kosti davno preminulih pavlina i plemića naših krajeva. Zbog svega navedenog ovaj spomenik kulturne i duhovne baštine bit će otvoren za posjetitelje u Noći muzeja 2016. od 18:00 do 22:00 sata za obilazak, molitvu i Svetu ispovijed kako bismo se okrijepili Božjom milošću u Svetoj godini milosrđa koja je pred nama.

Sadržaj i oblikovanje programa: Hidroelektrana Ozalj – Munjara

Hidroelektrana Ozalj – Munjara

Kurilovac ul.

Karlovačka

19:00 - 1:00h

047/731-135

320



Natječaj za Naj Fotku