Arheološki muzej Zadar

SAŽETAK PROGRAMA U NOĆI MUZEJA

PROGRAM
NOĆ MUZEJA 2016. U ARHEOLOŠKOM MUZEJU ZADAR
BOŽIDAR VILHAR UTEMELJITELJ
MUZEJSKE RADIONICE ČUDA

IZLOŽBE 18:00 – 01:00
Stalni postav Prapovijesne, Antičke i Srednjovjekovne zbirke
Arheološki muzej Zadar u današnjoj zgradi djeluje od 1971./72. godine. Prema ondašnjim najsuvremenijim metodama u prizemlju zgrade 1974. god. postavljena je stalna izložba srednjeg vijeka te rimskog razdoblja na I. katu, dok je 1975. god. stalna izložba prapovijesti predstavljena na II. katu. Idejna i likovna rješenja dao je akademski slikar Mladen Pejaković, a muzeološke su koncepcije izradili Janko Belošević, Julijan Medini, Boris Ilakovac i Šime Batović.
Građa rimske antike na I. katu Arheološkoga muzeja Zadar izložena je u novom postavu 24. lipnja 2014. godine. Koncepcija novog postava bazirana je na principu tematskih cjelina, u kojem svaka obrađuje jedan aspekt života antičkog Zadra (Iader) i njemu gravitirajućeg područja južnog dijela Liburnije (sjeverna Dalmacija). Kronološki se uzima razdoblje od dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Kr. pa do velike seobe naroda u 6. st. poslije Kr. Izloženi spomenici značajni su ne samo u lokalnim okvirima. Na prvom mjestu tu je tzv. ninska skupina carskih kipova (kipovi Cezara, Augusta, Tiberija i jednog od Tiberijevih nasljednika). Izloženi su i brojni natpisi, skulpture, portreti, brojna sitna građa od stakla, pečene gline, bronce, željeza, kosti, jantara, gagata, srebra i zlata, od kojih su mnogi iznimni i rijetki predmeti. Autor postava je Kornelija A. Giunio, a likovno rješenje dali su arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić.

Ispričat ću ti priču
Timka Alihodžić (Arheološki muzej Zadar)
„Ispričat ću ti priču…jednu jako malu priču o gradu pod zemljom, gradu mrtvih, u kojem su boravile duše onih koji su živjeli ili barem svoje zadnje dane života proveli u Iaderu. U vremenu vladavine careva od Augusta do Konstantina, pa i dalje, u Jaderu se rađalo, živjelo, radilo, gradilo, trgovalo, robovalo i naposljetku, umiralo.“ Kroz 7 panoa i vitrinu s izloženim materijalom, autorica priča priču o običajima pokapanja u antičkom Zadru te na osnovi rezultata antropološke analize i grobnih priloga pokušava bar donekle rekonstruirati život ljudi čiji su grobovi prezentirani na izložbi. Uz panoe i jednu vitrinu s izloženim materijalom iz groba pronađenog na prostoru Poliklinike 2014. godine, na izložbi značajno mjesto zauzima i vitrina s kopijama predmeta koji će biti dostupni za taktilni osjet osobama oštećenog vida, popraćena kratkim legendama pisanim Brailleovim pismom i odabranim dijelovima teksta iz kataloga snimljenim na CD kao audio zapis.

PREZENTACIJA-PROJEKCIJA
23:00
Multimedijalna rekonstrukcija ciborija prokonzula Grgura
Vedran Kundić, Ivana Kundić
Na svome putu od crkve do muzeja ciborij prokonzula Grgura proživljava buran život u kojem gubi dijelove dekoracije, polikromiju, ali i kontekst i značaj koji je imao u izvornom prostoru. Restauratori, poštujući poznate činjenice, spajaju fragmente u cjelinu, vraćaju mu originalnu formu te je kao takav danas i prezentiran javnosti. Multimedijalnom prezentacijom-restauracijom pokušava ga se još više približiti njegovom prvotnom stanju i obliku. Ne zadirući u sam predmet rekonstruira se nedostajuća dekoracija i boja koja je vrlo važan ali prečesto zaboravljen ili zanemaren element (pred)romaničkog kamenog crkvenog namještaja. Uz dozu stvaralačke slobode, ali s uporištem u činjenicama, komparacijama i kemijskim analizama autor multimedijalne prezentacije vraća ponešto od izgubljene i zaboravljene povijesti spomenika. Kombinacijom slike, animacije i zvuka pokušava promatrača barem na trenutak isključiti iz sadašnjosti te ga vratiti u razdoblje predromanike, prokonzula Grgura i sakralnog ambijenta kojemu je ciborij izvorno pripadao.

18:00 – 01:00
Muzejska radionica kroz povijest
Dušanka Romanović (Arheološki muzej Zadar)
Božidar Vilhar (1921.-1999.) je bio hrvatski konzervator i utemeljitelj muzejske radionice za konzervaciju 1962. godine. U muzeju je proveo više od 20 godina i dao je izuzetan doprinos zaštiti i spašavanju hrvatske kulturne baštine. Njegov najvažniji rad je konzervacija dva ranohrvatska broda (11. st.) nađena kod Nina, koja su danas izložena u Muzeju ninskih starina u Ninu. Bavio se i konzervacijom metala, stakla i keramike te izradom suvenira. U 54 godine postojanja muzejske radionice ona je puno napredovala i kroz nju je prošlo mnogo djelatnika i studenata arheologije i povijesti umjetnosti koji su tu provodili svoju praksu. Radionica za proizvodnju suvenira i danas sustavno i aktivno djeluje pod vodstvom muzejskog djelatnika Frane Šunića, i u njoj se izrađuju kopije i reprodukcije različitih arheoloških predmeta od keramike, gipsa, kamena i metala.

RADIONICE 18:00 – 01:00
Zavirite u svijet didaktičkih igračaka
Frane Šunić, Melita Mičić (Arheološki muzej Zadar)
Igra je sredstvo učenja. U nekom širem kontekstu didaktika je znanost o učenju i načinima učenja i poučavanja. Prema tome didaktička igračka bi bila igračka koja „poučava“. U radionici Arheološkog muzeja Zadar osmišljene su didaktičke igračke u obliku 2D i 3D puzzli, rekonstrukcije lijepljenjem na sistemu magneta i crkve sv. Donata kao tablica množenja. Cilj ovih didaktičkih igračaka je približiti kulturne spomenike, povijest i muzejsku djelatnost djeci različitih uzrasta na opipljiv način. Naše didaktičke igračke potiču na razvoj motoričkih i kognitivnih sposobnosti kao i na osobine vizualnog opažanja. Drvo kao materijal izabran je radi njegovih ekoloških i prirodnih osobina. Zahvaljujući čvrstoći i težini igračke se mogu koristiti u neograničenom broju preslagivanja.

Kako su se igrala djeca u antici
Timka Alihodžić, Morana Vuković (Arheološki muzej Zadar)
Igre su zauzimale važno mjesto u životu rimske djece, ali i odraslih. Praktični, kao i u svemu drugome, Rimljani su znali upotrijebiti istu stvar na nekoliko različitih načina. Pa kao što su staklene urne mogle služiti u smočnici jednako kao i pri ukapanju pokojnika, ili imbrexi (kupe) za pokrivanje krova jednako kao i za izradu odvodnih kanala, tako su žetoni mogli služiti kao ulaznice ili pribor za igranje.
Iako upute za igranje i pravila igranja ne možemo sa sigurnošću utvrditi neke od igara su, zbog svoje jednostavnosti i univerzalnosti sačuvane u našem naslijeđu te se igraju i dan danas. Jedna od takvih igara, čija je igrača shema sačuvana uklesana u mnoge rimske pločnike, jest igra – rota ili mlin.
Cilj je kroz igru involvirati posjetitelje u priču o igrama, te ih upoznati s nekim od razonoda Rimljana i njihove djece. Ujedno, ovo je prilika za upoznavanje rimskih običaja u svakodnevnom životu i shvaćanje multipraktičnosti rimskog pristupa.

– nagradne igre iznenađenja
– prigodna prodaja muzejskih publikacija i suvenira
Dobrodošli u Arheološki muzej Zadar u 11. Noći muzeja

Arheološki muzej Zadar - PROGRAM


18:00 - 01:00 h
Stalni postav Prapovijesne, Antičke i Srednjovjekovne zbirke / IZLOŽBA

Arheološki muzej Zadar u današnjoj zgradi djeluje od 1971./72. godine. Prema ondašnjim najsuvremenijim metodama u prizemlju zgrade 1974. god. postavljena je stalna izložba srednjeg vijeka te rimskog razdoblja na I. katu, dok je 1975. god. stalna izložba prapovijesti predstavljena na II. katu. Idejna i likovna rješenja dao je akademski slikar Mladen Pejaković, a muzeološke su koncepcije izradili Janko Belošević, Julijan Medini, Boris Ilakovac i Šime Batović. Građa rimske antike na I. katu Arheološkoga muzeja Zadar izložena je u novom postavu 24. lipnja 2014. godine. Koncepcija novog postava bazirana je na principu tematskih cjelina, u kojem svaka obrađuje jedan aspekt života antičkog Zadra (Iader) i njemu gravitirajućeg područja južnog dijela Liburnije (sjeverna Dalmacija). Kronološki se uzima razdoblje od dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Kr. pa do velike seobe naroda u 6. st. poslije Kr. Izloženi spomenici značajni su ne samo u lokalnim okvirima. Na prvom mjestu tu je tzv. ninska skupina carskih kipova (kipovi Cezara, Augusta, Tiberija i jednog od Tiberijevih nasljednika). Izloženi su i brojni natpisi, skulpture, portreti, brojna sitna građa od stakla, pečene gline, bronce, željeza, kosti, jantara, gagata, srebra i zlata, od kojih su mnogi iznimni i rijetki predmeti. Autor postava je Kornelija A. Giunio, a likovno rješenje dali su arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić.

18:00 - 01:00 h
Ispričat ću ti priču; Timka Alihodžić (Arheološki muzej Zadar) / IZLOŽBA

„Ispričat ću ti priču...jednu jako malu priču o gradu pod zemljom, gradu mrtvih, u kojem su boravile duše onih koji su živjeli ili barem svoje zadnje dane života proveli u Iaderu. U vremenu vladavine careva od Augusta do Konstantina, pa i dalje, u Jaderu se rađalo, živjelo, radilo, gradilo, trgovalo, robovalo i naposljetku, umiralo.“ Kroz 7 panoa i vitrinu s izloženim materijalom, autorica priča priču o običajima pokapanja u antičkom Zadru te na osnovi rezultata antropološke analize i grobnih priloga pokušava bar donekle rekonstruirati život ljudi čiji su grobovi prezentirani na izložbi. Uz panoe i jednu vitrinu s izloženim materijalom iz groba pronađenog na prostoru Poliklinike 2014. godine, na izložbi značajno mjesto zauzima i vitrina s kopijama predmeta koji će biti dostupni za taktilni osjet osobama oštećenog vida, popraćena kratkim legendama pisanim Brailleovim pismom i odabranim dijelovima teksta iz kataloga snimljenim na CD kao audio zapis.

23:00 - 01:00 h
Multimedijalna rekonstrukcija ciborija prokonzula Grgura; Vedran Kundić, Ivana Kundić / PROJEKCIJA

Na svome putu od crkve do muzeja ciborij prokonzula Grgura proživljava buran život u kojem gubi dijelove dekoracije, polikromiju, ali i kontekst i značaj koji je imao u izvornom prostoru. Restauratori, poštujući poznate činjenice, spajaju fragmente u cjelinu, vraćaju mu originalnu formu te je kao takav danas i prezentiran javnosti. Multimedijalnom prezentacijom-restauracijom pokušava ga se još više približiti njegovom prvotnom stanju i obliku. Ne zadirući u sam predmet rekonstruira se nedostajuća dekoracija i boja koja je vrlo važan ali prečesto zaboravljen ili zanemaren element (pred)romaničkog kamenog crkvenog namještaja. Uz dozu stvaralačke slobode, ali s uporištem u činjenicama, komparacijama i kemijskim analizama autor multimedijalne prezentacije vraća ponešto od izgubljene i zaboravljene povijesti spomenika. Kombinacijom slike, animacije i zvuka pokušava promatrača barem na trenutak isključiti iz sadašnjosti te ga vratiti u razdoblje predromanike, prokonzula Grgura i sakralnog ambijenta kojemu je ciborij izvorno pripadao.

18:00 - 01:00 h
Muzejska radionica kroz povijest; Dušanka Romanović (Arheološki muzej Zadar) / PROJEKCIJA

Božidar Vilhar (1921.-1999.) je bio hrvatski konzervator i utemeljitelj muzejske radionice za konzervaciju 1962. godine. U muzeju je proveo više od 20 godina i dao je izuzetan doprinos zaštiti i spašavanju hrvatske kulturne baštine. Njegov najvažniji rad je konzervacija dva ranohrvatska broda (11. st.) nađena kod Nina, koja su danas izložena u Muzeju ninskih starina u Ninu. Bavio se i konzervacijom metala, stakla i keramike te izradom suvenira. U 54 godine postojanja muzejske radionice ona je puno napredovala i kroz nju je prošlo mnogo djelatnika i studenata arheologije i povijesti umjetnosti koji su tu provodili svoju praksu. Radionica za proizvodnju suvenira i danas sustavno i aktivno djeluje pod vodstvom muzejskog djelatnika Frane Šunića, i u njoj se izrađuju kopije i reprodukcije različitih arheoloških predmeta od keramike, gipsa, kamena i metala.

18:00 - 01:00 h
Zavirite u svijet didaktičkih igračaka; Frane Šunić, Melita Mičić (Arheološki muzej Zadar) / RADIONICA

Igra je sredstvo učenja. U nekom širem kontekstu didaktika je znanost o učenju i načinima učenja i poučavanja. Prema tome didaktička igračka bi bila igračka koja „poučava“. U radionici Arheološkog muzeja Zadar osmišljene su didaktičke igračke u obliku 2D i 3D puzzli, rekonstrukcije lijepljenjem na sistemu magneta i crkve sv. Donata kao tablica množenja. Cilj ovih didaktičkih igračaka je približiti kulturne spomenike, povijest i muzejsku djelatnost djeci različitih uzrasta na opipljiv način. Naše didaktičke igračke potiču na razvoj motoričkih i kognitivnih sposobnosti kao i na osobine vizualnog opažanja. Drvo kao materijal izabran je radi njegovih ekoloških i prirodnih osobina. Zahvaljujući čvrstoći i težini igračke se mogu koristiti u neograničenom broju preslagivanja.

18:00 - 01:00 h
Kako su se igrala djeca u antici; Timka Alihodžić, Morana Vuković (Arheološki muzej Zadar) / RADIONICA

Igre su zauzimale važno mjesto u životu rimske djece, ali i odraslih. Praktični, kao i u svemu drugome, Rimljani su znali upotrijebiti istu stvar na nekoliko različitih načina. Pa kao što su staklene urne mogle služiti u smočnici jednako kao i pri ukapanju pokojnika, ili imbrexi (kupe) za pokrivanje krova jednako kao i za izradu odvodnih kanala, tako su žetoni mogli služiti kao ulaznice ili pribor za igranje. Iako upute za igranje i pravila igranja ne možemo sa sigurnošću utvrditi neke od igara su, zbog svoje jednostavnosti i univerzalnosti sačuvane u našem naslijeđu te se igraju i dan danas. Jedna od takvih igara, čija je igrača shema sačuvana uklesana u mnoge rimske pločnike, jest igra – rota ili mlin. Cilj je kroz igru involvirati posjetitelje u priču o igrama, te ih upoznati s nekim od razonoda Rimljana i njihove djece. Ujedno, ovo je prilika za upoznavanje rimskih običaja u svakodnevnom životu i shvaćanje multipraktičnosti rimskog pristupa.

Sadržaj i oblikovanje programa: Arheološki muzej Zadar

Arheološki muzej Zadar

Trg opatice Čike 1

Zadarska

18:00 - 01:00h

023/250-516

3905



Natječaj za Naj Fotku